Otišao sam u Feroterm i tražio trgovca da mi sve objasni i kaže koliko košta cijeli sustav. Ispalo je da je tamo sve još i skuplje a trgovac ipak nije majstor pa je uspio i izostaviti neke dijelove. No moram mu zahvaliti na strpljenju i trudu. Rekoh "kaje-tu je", a ne zaboravimo da je u ovoj cijeni još i montaža.
Zašto podno grijanje?
Stalni posjetitelji i
forumaši koji ovdje navračaju znaju da je bilo dosta "polemike" na
forumu oko podnog grijanja. Naravno sve ima svoje dobre i loše strane.
Tako valjda i podno grijanje ima loših strana no ja se sad zapravo ne
mogu sjetiti ni jedne loše strane koja ima zdrave argumente. Zapravo
znam jedan a to je problematična kombinacija s parketom. To stoji
premda i ta komninacija funkcionira. Mi se zbog toga uopće ne živciramo
jer nas pločice ionako više privlače. Mogu navesti ono što sam čuo da
ljudi navode kao loše osobine. Napominjem da su to "rekla-kazala" spike
i da zapravo nitko nije uspio ništa argumentirati ili dokazati. Znam
više ljudi iz raznih izvora koji imaju podno grijanje i kunu se u to te
svi odreda kažu da više nikad ne bi ništa drugo.Uglavnom, što kao ne valja: diže prašinu, problem proširenih vena na nogama(?). Sjetio bih se valjda još toga no ovo se najčešće spominjalo. Treba li uopće što komentirati? Netko je na forumu zgodno rekao da je dizanje prašine problem nemarne gazdarice. Da sad ne ulazimo u raspravu zašto bi samo žena čistila pod, ja bih ipak dodao da vjerojatno jedan radijator više prašine digne u zrak nego podno grijanje. Radijator ima puno veću temperaturu a da ne govorimo da je iza njega pravo bogato nalazište prašine, flore i faune. Proširene vene? Ne bih se upuštao u filozofiranje oko ovoga, jer jednostavno preslabo poznam medicinu. Moram priznati da mi ovo s proširenim venama na nogama najviše zvuči ko prazna slama. Temperatura poda kod podnog grijanja ne prelazi 29°C ako je sve složeno kako spada. Pod je dakle subjektivno čak i hladan kad je naša temperatura veća. Možda je ovo s proširenim venama argument koji dolazi iz vremena kad se podno grijanje radilo u nekoj "uradi-sam" vrijanti pa se jednostavno vruča voda za radijatore pustila u pod. Netko je jednom spomenuo tromost i sporu reakciju na naglo zahlađenje. To stoji, no moja kuća sada kako je, bez fasade drži temperaturu oko 2 dana. Znam baš iz iskustva prošle tople zime. Bilo je dana kad je bilo ugodno toplo onda bi naglo zahladilo. Moja kuća se ohladila na tu novu temepraturu tek za 2 dana. Mislim da će podno grijanje svakako unutar tog perioda ispravno reagirati. Bojler koji mislimo ugraditi ima i vanjski senzor koji služi baš za to, da bi pravodobno reagirao na nagle promjene. No o tome ću vam moći pričati tek za koju godinu...
A što je dobro kod podnog grijanja? Ja ću ovdje navesti svoje argumente: prije svega stvarno mrzim radijatore. Osim što su ružni nikad ne ostavljaju mogućnost da ih se temeljito očisti. Smanjuju prostor i često iz zidova vire cijevi. Podno grijanje štedi energiju. Navodno da su uštede i do 30% u odnosu na radijatore. Navodno je ugodnija atmosfera jer je temperatura ujednačena. Treba napomenuti da učinak podnog grijanja ima smisla kod dobre fasade. Mi planiramo staviti 10cm stiropora. Ako se podno grijanje još kombinira s kondenzacijskim bojerom što je dobitna kombinacija tada su uštede još veće - navodno. Kao što vidite riječ navodno sam spomenuo puno puta. Zasad je to na papiru sve tako a kako će biti i koliko me košta grijanje kuće - pitajte me za koju godinu.
Evo kako je prošla montaža. Stiropor koji se stavlja na goli pod je predviđen za montažu cijevi podnog grijanja. Slike govore više. Ovdje se radi o najdebljoj varijanti koja je u slučaju ovog proizvođača 55mm. Kad smo kod brojeva trebam reći da je cijena stiropora po m2 = 55kn. Ploče imaju utore koji se međusobno vežu tako da se uvijek slažu oni krugovi. | |
Na
slici lijevo vidi se kako to otprilike izgleda. Uglavnom pomoću razmaka
cijevi postiže se da tamo gdje je potrebno temeputra poda bude veča.
Koliko sam dosad naučio o tome, postoje tzv. rubne zone koji se slažu
uz vanjske zidove gdje su cijevi gušće te one valjda "normalne" zone
gdje su cijevi na standardnoj udaljenosti. Gore sam spominjao
temeperaturu poda, u rubnim zonama ona smije ići do 35°C a u
standardnoj zoni do 29°C. Kad su sve pospajali (prizemlje i kat) napunili su sustav vodom i nadrukali ga na 4 bara. Ovaj srednji istrument je tu privremeno (slika desno) te služi za kontrolu da li sustav pušta. Ne treba valjda reći da je na slici razvodnik i da svi krugovi idu iz i u njega.
Malo o brojkama
Drugima će valjda pomoći da mogu svoje
sustave usporediti s ovim pa ću napisati i ponešto o tome. Moram reći i
zahvaliti svom susjedu koji mi napravio izračun transmisijskih gubitaka
kuće pa sam otprilike znao što trebam i što mogu očekivati. Zanimljivo
je da je iskusan majstor neznajući za izračun sve rekao isto i napravio
u praksi.Mi imamo cijeli stambeni prostor pod podnim grijanjem, oko 150 m2. Podno grijanje nije postavljeno u stubištima. Nigdje neće biti radijatora. Kupaone imaju gušće krugove jer je ciljana temperatura prostorija tamo 24°C. U prizemlju su 2 termostata. Jedan za sjeverni dio kuće i drugi za južni gdje je zajednički prostor za kuhinju, blagavaonu i dnevnu sobu. Na katu su 3 termostata, u svakoj dječijoj sobi po jedan i jedan u spavaćoj sobi. Kupaone su ionako na maksimumu. Inače sustav se može balansirati na razvodniku te se svaki krug može posebno podešavati. Kad dođete do tog izraza onda će vas zanimati: računali smo da su naši transmisijski gubici grijanog prostora oko 12kW (cigla vulgaris, 10cm stiropora na fasadi, oko 160m2 neto prostora). Račun kaže da nam za toplu vodu treba još oko 7kW energije i planiramo instalirati kondenzacijski bojler od 30kW. Ovih 150m2 podnog grijanja platili smo 24000kn. Ne zaboravite i cijenu razvodnika koji je opisan u nekom prethodnom postu. Cijevi imaju neku posebnu membranu za spriječavanje ulaska kisika. To je netko spominjao u nekim komentarima u nekom prethodnom postu. Kad instaliramo kotlovnicu onda ću objaviti i tehničke detalje temperaturnog režima a dotada još treba doći glazura na pod. Kad već spominjem glazuru, dobio sam cca 20l neke tekućine koja se mora miješati u glazuru i služi za pospiješivanje toplinske vodljivosti. Ako sam kaj zaboravio pitajte u komentarima. Koga zanima više: link na proizvođača. Uh, jesam se natipko!
Pavone i Morello na podnom grijanju
Odličnu primjenu na podnome grijanju
imaju uslojeni podni parketni elementi, koji iskazuju znatno bolju
dimenzijsku stabilnost od masivnog drva. Njihova konstrukcija ukrštava
različite anatomske smjerove drva, pa su takve podne daske ukočene, tj.
manje bubre i utežu, te se manje deformiraju. Pogotovo je pogodna
primjena DVOSLOJNOGA parketa, jer su daščice relativno male a pri tome
ukočene. Pri tome je pojava reški ili koritavljenja praktično
zanemariva. Zarezi u nosivom doljnjem sloju umanjuju širenje po dužini
daščice, pa je parket stabilan i u dužinu i u širinu. Dvoslojni je
parket redovito tanak (11 ili 13 mm) pa dobro provodi toplinu u
prostor. Kako je parket tvornički lakiran, postavljanje je brzo, bez
dugotrajnog izlaganja lica daščica vlazi zraka, a izbjegnuta je i
opasnost bočnog sljepljivanja daščica.
Kod dužih TROSLOJNIH parketa stabilnost
oblika je još bolja, ali postoji opasnost od pojave čeonih reški u
razdoblju intenzivnijega grijanja. Do toga dolazi jer je srednji sloj
sačinjen od poprečno položenih daščica četinjača, čije je bočno
utezanje mnogostruko veće od uzdužnoga utezanja lamele lica. Ove se
deformacije zbrajaju po dužini elementa, pa utezanje stvara čelne
reške, za razliku od masivnog parketa kod kojeg su najizraženije bočne
reške. Pojava se može izbjeći primjenom troslojnog parketa sa
srednjicom od furnirske ploče, primjenom kraćih dasaka standardnog
troslojnog parketa, te čeonim lijepljenjem ukoliko je to potrebno.
Kako kvalitetno pripremiti cementnu podlogu (estrih)?
Kod izvedbe podnoga grijanja
toplovodnim cjevima, treba biti osigurano da su cijevi kvalitetno
položene u cementnu podlogu (estrih) na međusobnom razmaku 150 do
maksimalno 300 mm. Unatoč tome, razmak od 200 mm se smatra najvećim
povoljnim razmakom, jer je ravnomjernost zagrijavanja i naprezanja kod
užeg razmaka cijevi bolja. Cementna podloga treba biti debela najmanje
35 mm u sloju iznad cijevi, a neki izvori preporučuju i minimalnu
debljinu od 45 mm. Veća debljina podloge doprinosi ravnomjernijem
rasporedu topline. Ispod cementne podloge (u dodiru s izolacijskim
slojem ispod nje) obavezno je postaviti parnu branu.
Cementna podloga mora biti grijanjem
osušena i oslobođena naprezanja prije polaganja parketa. To se provodi
na taj način da se najranije 21 dan nakon izvedbe estriha (što je
dovoljno razdoblje za dobro vezanje cementa) provede zagrijavanje poda
tijekom ukupno najmanje 14 dana uz postupno povišenje temperature za po
5 °C dok se ne dosegne temperatura kod koje sustav radi s približno
dvije trećine maksimalnog opterećenja (ca 55 °C). Takvo opterećenje se
održava tijekom najmanje pet dana, tj. grijanje se ne smije prekinuti
ranije od 28. dana nakon izvedbe estriha, a u sredini razdoblja
predgrijavanja (unutar tih pet dana) potrebno je temperaturu tijekom
najmanje dva dana povisiti i na maksimalnu temperaturu sustava
(možebitno 70 °C). Zatim temperaturu snižavati opet postpuno po 5 °C u
danu, te na kraju isključiti dok se ne postigne konačna površinska
temperatura od 15 do 18 °C. Ta se pak temperatura treba održavati
tijekom polaganja obloge i tijekom tri dana nakon lijepljenja, brušenja
i površinske obrade parketa. Tek tada se grijanje aktivira u
stupnjevima po 5 °C dnevno dok se ne dosegne uporabna temeperatura poda
(max 29 °C).
Prije polaganja potrebno je provjeriti
vlažnost podloge, najbolje CM metodom (EN 18365, Merkblatt TKB-8,
Industreiverband Klebstoffe e.V.). U trenutku polaganja CM vrijednosti
vlage klasičnog cementnog estriha treba iznositi oko 1,5 %, ne smije
premašiti 1,8 % odnosno 2,0 % (ÖNORM M 7560). Zato je povoljno da se
predgrijavanje poda provede netom prije polaganja parketa, u
kondicioniranim i temperiranim uvjetima interijera.
Električno ili vodeno podno grijanje?
Općenito,
električno i vodeno podno grijanje daju isti stupanj udobnosti. 3 su
glavna razloga koja govore u prilog električnom podnom grijanju.
Mala visina ugradnje čini električno podno grijanje idealnim za renovacije Ukoliko se radi o renovacijama, električno podno grijanje ima niz prednosti. S električnim podnim grijanjem ne morate skidati postojeći pod da bi napravili mjesta cijevima na dubini od 100 do 120mm. Jednostavno postavite samoljepljivu Devimat grijaću mrežu na postojeći pod, stavite fleksibilno ljepilo na mrežu i montirate novu podnu oblogu – i imati ćete novi pod, podignut samo za dodatnih 8 do 10 mm u odnosu na stari. Devimat i grijanje! Brza reakcija znači dobru ekonomiju grijanja
Električno
podno grijanje je bolje rješenje osim ako ne želite imati stalno
uključeno grijanje. Zbog smještaja grijaćih kabela ili mrežica tik
ispod podne obloge, pod reagira brže - vodeno podno grijanje je
pokriveno s 100 do 120mm betona što uzrokuje odgode u vremenu reakcije
od po nekoliko sati.
Električno podno grijanje je zato izvrsno za naprednu vremensku regulaciju, na način da se prostorija zagrijava samo kada ste stvarno kod kuće, što je i ekonomski i ekološki zadovoljavajuće. Jednostavno jednostavnije...Električno podno grijanje je jednostavnije na više načina: jednostavnije za postavljanje, s nižim troškovima ugradnje i nižim troškovima investicije. I većinu ugradnje možete napraviti sami.
18.07.2008. // 14:50
Razvodni ormar za regulaciju podnog grijanja, sastoji se od..... Razvodni ormar za regulaciju podnog grijanja, sastoji se od (ili osnovni dijelovi):
|